Hvatanje emisija ugljičnog dioksida mora se ozbiljno intenzivirati u sljedećih sedam godina kako bi svijet mogao postići cilj smanjenja emisija na neto nulu do sredine stoljeća, stoji u novom izvješću.
Izvor slike: https://www.iea.org/reports/net-zero-roadmap-a-global-pathway-to-keep-the-15-0c-goal-in-reach
U svojoj strategiji za postizanje neto nule, koju je Međunarodna agencija za energiju prvi put objavila u svibnju 2021. i ažurirala u rujnu, razmatraju se političke, tehnološke i financijske mjere potrebne za postizanje neto nule emisija iz energetskog sektora do 2050.
Značajan rast u solarnoj energiji i električnim automobilima osigurava da je put prema takvoj budućnosti i dalje moguć, unatoč zastoju u napretku drugih tehnologija, od vjetroelektrana do sustava za hvatanje, iskorištavanje i pohranu ugljika, stoji u izvješću.
Trenutno, sustavi za hvatanje ugljika smanjuju samo 0,1% ukupnih godišnjih emisija iz energetskog sektora. Stoga je IEA smanjila ulogu ovih sustava u svojoj ažuriranoj strategiji, iako predviđa da će tehnologija do 2050. biti odgovorna za otprilike 8% ukupnog smanjenja emisija.
Realizacija svih najavljenih projekata za hvatanje ugljika (uključujući izravno hvatanje CO2 iz okoline), do 2030. povećati će kapacitet osam puta. No, to povećanje, iako značajno, bilo bi tek trećina potrebne količine u tom razdoblju.
Skraćivanje razdoblja od planiranja do provedbe ovih projekata, posebno za skladištenje CO2, ključno je za postizanje ciljeva hvatanja ugljika do 2030., stoji u izvješću. Trenutno prosječno vrijeme provedbe projekata je šest godina. Primjenom najboljih praksi, to bi se moglo smanjiti na samo četiri godine.
Nedostatak napretka dolazi u trenutku kada kontroverze oko hvatanja ugljika rastu. Neki kritičari tvrde da tehnologija na industrijskoj skali nije testirana te da nikada neće funkcionirati kako se obećava ili će ostati preskupa. Drugi kažu da hvatanje ugljika omogućava tvrtkama koje se bave fosilnim gorivima da nastave raditi kao dosad umjesto da se brzo okrenu od nafte, ugljena i prirodnog plina.
Unatoč ovim neslaganjima, znanstvenici se općenito slažu da je takva tehnologija ključna za postizanje klimatskih ciljeva za 2050. godinu.
Izvor: https://ciphernews.com/articles/carbon-capture-needs-to-ramp-up-significantly-by-2030/